BEZ ALATA NEMA SERVISERA
Šta treba da sadrži seviserski komplet alata
Ako ste entuzijasta koji želi da upozna i održava svoj računar ili se vaše poznavanje funkcionisanja softvera i hardvera pročulo pa vas prijatelji i poznanici pozivaju kad nešto ne radi kako treba na njihovom kompjuteru, da biste posao sevisiranja računara obavljali sa što manje napora i što uspešnije, osim znanja potreban vam je i alat. U ovom članku objasnićemo šta osnovni komplet alata treba da sadrži.
ODVIJAČI

Najvažniji alat u
važem kompletu
Osnovni alat koji svakako treba da posedujete su odvijači. Najekonomičnije rešenje je da kupite kvalitetan set odvijača sa zajedničkom drškom i izmenjivim vrhovima koji su smešteni u telo drške. Na taj način vrhovi su pri ruci i uvek znate kada se na završetku rada neki zagubi. Svi noviji modeli računara poseduju krstaste šrafove tipa Philips. Neki stariji modeli računara nemaju standardne krstaste šrafove već one sa ravnim žlebom, pa nam trebaju i takvi odvijači u setu. Dakle, u setu treba imati po jedan srednji i manji Philips odvijač i po jedan srednji i manji ravni odvijač. Ova kombinacija je obavezna, a ako se u kompletu nađu i torx i inbus odvijači, to može samo da nam koristi. Osim pomenutog seta odvijača, treba nabaviti i po jedan dugački Philips i ravni odvijač kojima možete dohvatiti dublje smeštene i teže dostupne šrafove u kućištu, a korisni su i kad menjate kuler procesora ili intervenišete na konektorima smeštenim sa zadnje strane kućišta. Njih ponekad možete odvrnuti i rukom, ali kad to nije moguće, ravni odvijač je pravo rešenje. Takođe, izuzetno koristan dodatak je deo koji se montira na vrh odvijača i koji drži šraf tako da ne može da ispadne dok ga uvrćete. Sličnu namenu imaju i namagnetisani odvijači, ali ne preporučujemo njihovu upotrebu. Matične ploče i kartice, a u manjoj meri i hard diskovi izuzetno su osetljivi na magnetno polje pa može doći do problema u radu računara ili do totalnog kvara usled dodira neke od tih komponenti sa namagnetisanim odvijačima.
PINCETA I ŠPICASTA
KLJEŠTA


Za kratkospojnike (džampere) na diskovima ili ploči potrebna su špicasta klešta ili pinceta. Piceta ima tu prednost što je manja i njom se lakše manipuliše, a korisna je i ako treba izvaditi neki deo koji je ispao pri radu. Savetujemo da pinceta bude sa krivim i malo širim vrhom kako bi njom mogli da doprete do teže dostupnih mesta u kućištu. Takođe, ako treba mikroprekidačima konfigurisati neku karticu bez vađenja, pinceta je skoro idealno rešenje. Špicasta klešta treba da su ravna kako bi osim za rad na ploči mogla da posluže i za dotezanje šrafova sa zadnje strane kućišta koji služe da u njih ušrafimo konektor monitora ili neke druge spoljne komponente, a koji usled čestih intervencija popuste.
BATERIJSKA LAMPA

Ovo je deo vašeg kompleta alata koji će vam pomoći da pročitate oznaku na ploči koja upućuje kako da prespojite neke pinove, da vidite da li su kartice, memorijski moduli ili kablovi disk drajvova pravilno utaknuti u svoje slotove, ili da pronađete šraf ili džamper koji je ispao u unutrašnjost kućišta. Izaberite baterijsku lampu koja ima led diode jer one troše znatno manje struje nego klasične sijalice u starijim modelima. Lampa treba da je manjih dimenzija kako biste mogli da je prinesete delu koji je teško vidljiv, ali ne toliko mala da se napaja malim dugmetastim baterijama. One su malog kapaciteta i može se desiti da prestanu da rade kad vam je najpotrebnije. Koristite lampu sa nekoliko led dioda, napajanu standardnim baterijama koje možete kupiti u svakoj trafici i redovno kontrolišite stanje baterija te ih zamenite kad primetite da svetlost lampe počinje da slabi.
MERNI INSTRUMENT

Da biste proverili prisustvo napona u zidnoj utičnici, ispravnost
zvučnika ili odgovarajući napon koji jedinica napajanja šalje
matičnoj ploči, karticama ili disk drajvovime, ili da biste proverili
da li je neki kabl u prekidu, neophodno je imati univerzalni merni instrument
poznat i kao multimerar ili unimer. To može biti i neki ne tako skup model ali
potrebno je da obratite pažnju na par važnih detalja. Krajevi kablova koji
dodiruju kontakte u računaru treba da su što bolje izolovani, odnosno da
samo vrh bude slobodan od izolacije. U slučaju da greškom pipalicama
spojite neki deo koji je u blizini merenog elementa (a znamo kako su gusto
pakovane matične ploče), moguće je da trajno oštetite
matičnu ploču, napajanje ili karticu. Bilo bi dobro da vaš merni
instrument ima zvučnu indikaciju, odnosno da se oglasi zvukom kada
proveravate prekid u nekom kablu, da ne biste skretali pogled sa delova koje
ispitujete na displej instrumenta. Kada merite napon na izvodima napajanja
unutar kućišta, potrebno je da rezultat koji dobijete bude što precizniji,
jer male oscilacije u naponu mogu da prave velike probleme u radu
računara. Digitalni instrument je mnogo precizniji i lakši za
očitavanje nego onaj sa skalom (analogni), pa neka to bude vaš izbor pri
kupovini. Korišćenje multimetra podrazumeva da su vam poznati osnovni
pojmovi elektrotehnike i način merenja. Dokumentacija matične
ploče (bilo da je to štampano uputstvo ili podaci sa matične strane
proizvođača) neka vam bude
smernica koju treba da sledite kad proveravate vrednosti kritičnih napona
računara.
PRIBOR ZA
ČIŠĆENJE
Velika većina kvarova računara posledica je pregrevanja komponenti. Najčešći uzrok tome je prisustvo prašine koja sprečava da se delovi adekvatno hlade ili koja čak sprečava ventilatore da se okreću. Da biste očistili unutrašnjost računara od prašine koja se neminovno skuplja, upotrebite četku sa mekom dlakom, nikako neku od veštačkih materijala jer oni stvaraju vrlo opasan statički elektricitet koji može uništiti osetljive komponente. Sprej sa komprimovanim vazduhom je jedna od stvari koja uspešno pomaže u čiščenju prašine, ali autor ovog članka ima malo drugačiji pristup tom problemu. Izduvavanje prašine najčešće tu prašinu premesti sa jednog mesta na drugu, ali ona ostaje o kućištu. Zato nabavite plastično crevo dužine oko dva metra i prečnika oko jedan centimetar i od stiropora napravite nekoliko valjaka koji staju u većinu usisivača. Te valjke treba izbušiti da crevo može tesno da prođe kroz njih, i utaknuti ih u usisnu stranu usisivača u domaćinstvu u kom popravljate računar. Potom uključite usisivač i slobodnim krajem creva usisajte prašinu iz kućišta. Pomozite se četkom i posao će biti obavljen čistije i bolje. Za čišćenje kartica čiji kontakti sa slotom u koji su utaknuti neprimetno korodiraju, upotrebite vrlo fin brusni papir. Trebaće vam i neko sredstvo za čiščenje, najbolje alkohol, i pamučna krpica koja ne ostavlja dlačice.
KUTIJA ZA DELOVE

Zavrtnji, kablovi, kratkospojnici i ostali delovi koje skinete sa
neispravnog kompjutera neće vam smetati i neće se izgubiti ako ih
smestite u neku kutiju. To može biti i kutija u kojoj držite rezervne delove. Komplet
rezervnih delova treba da ima dosta šrafova, džampera, odstojnike za
matičnu ploču, kablove za spajanje diskova sa matičnom
pločom, nekoliko ispravnih baterija za BIOS, PS/2-USB adaptere i PS/2-Serial
adaptere za tastaturu i miša, kablove za napajanje, kablove za USB
uređaje, jedan kabl za modem dugačak desetak metara, žabice za modem,
plastične trake za uredno povezivanje kablova u kućištu. Sve ovo ne
zauzima mnogo mesta, a može vam pomoći u radu. Od većih delova, nabavite
ispravno napajanje (AT i ATX), nekoliko memorijskih modula starije i novije
generacije, ispravan IDE i SATA hard disk, CD/DVD drajv, neku grafičku
karticu, modem i mrežnu karticu sa drajverima na CD-u, tastaturu i miša. Kako
su ovi delovi nezgodni za nošenje osim ako imate automobil, raspitajte se o
prirodi i simptomima kvara ako idete na terensku intervenciju. Na osnovu tih
informacija odaberite delove koje ćete poneti, imajući u vidu pravilo
da je bolje poneti više delova koji nam možda neće zatrebati, nego ne
poneti baš onaj deo koji treba zameniti.
PAPIR I OLOVKA
Pametan piše, a onaj drugi pamti, kaže poslovica. Notes u kome ćete
zapisati originalni raspored džampera pre nego što ih premestite, stanje
mikroprekidaša pre rekonfigurisanja, izmerene napone, serijski broj Windowsa
pre instalacije, treba da vam je pri ruci. Šta ćete još u njega upisati
stvar je vaših potreba i mašte, a u krajnjem slučaju možete da se zabavite
crtajući dok traje formatiranje velikog hard diska ili instalacija
operativnog sistema. Međutim, dobro organizovan notes može da ima i ulogu
svojevrsnog dnevnika servisera. Kada se prihvatite servisiranja nekog
kompjutera, napišite datum, ime vlasnika, osnovne hardverske i softverske
specifikacije i simptome kvara. Po završenoj intervenciji, unesite sve korake
koje ste preduzeli, čak i one neuspešne. Na taj način pravite
detaljan dnevnik za svakog vlasnika računara koji vas je pozvao, pa imate
uvid šta je rađeno pre nekoliko meseci, da li se kvarovi ponavljaju, da li
je bilo nestručne intervencije od vaše zadnje posete. Takođe, ovako
vođen dnevnik predstavlja i praktičnu bazu znanja, skup informacija
koje se ne nalaze u udžbenicima a koje vam mogu pomoći kada se sretnete sa
problemom koji nije nigde dokumentovan.

Ovakav komplet možete kupiti ili napraviti sami
OSTALE SITNICE
Osim već pomenutih komada alata koje obavezno treba imati ako se bavimo
servisiranjem, još nekoliko sitnica može nam koristiti, ali nisu neophodne. Tu
spadaju skalpel, 30-watna lemilica sa priborom, male sečice (klešta za
sečenje žice), klešta za montažu mrežnih i telefonskih žabica, nekoliko
praznih CD/DVD R/RW diskova, USB fleš disk kapaciteta do 2 GB, mrežni kabl,
ventilator za kućište... Spisak dopunskih delova i alata pravite sami, na
osnovu potreba i iskustva, pa ga po tim kriterijumima i dopunjavajte ili
izbacujte višak. Kako se broj i složenost intervencija koje radite
povećava, iskristalisaće se komplet koji vam je neophodan,
odvojićete rezervne delove koje retko koristite od onih koji su stalno
potrebni, prepoznaćete kojim tempom treba da dokupljujete bateriju ili
diskove, kad treba poneti napajanje i rezervni hard disk, a kada samo osnovni
set alata. Ovaj članak je pisan na osnovu praktičnog iskustva, a
sigurni smo da ćete vi dopuniti naše savete sopstvenom praksom.
Slobodan Uzon